Uzmimo kao prvi primjer ovo brdo vulkanskog porijekla iz Nevade, otprilike iste veličine kao Visočica u Bosni.

Brdo ima neki kvazi-piramidalni oblik kad se pogleda sa zemlje. Meutim evo par elemenata koje ovo brdo ima a koji bi teško trebali biti na piramidi.

Ovo brdo je vulkanskog porijekla. Ima zaravnjen vrh, meutim strane su nejednake (asimetrične) a ima neke od elemenata koje samo vulkan ima: lavu, par mjesta na kojima je lava prodrla kroz površinu. Takoer vulkani su sastavljeni od stijena koje su grube, oštre i najčešće tamne boje (crne, crvene, maslinastozelene).

Vulkanske stijene: riolit, basalt, andesit

Ovo brdo još uvijek djeluje piramidalno, ali kada se pogleda iz ptičje perspektive – znatno mijenja oblik. Na ovom snimku se mogu uočiti nepravilnosti na stranama brda.

Strane brda su asimetrične, a vidi se da je i sam vrh relativno grub, a ne zaravnjen.

Neki od manjih vulkana će imati zaobljeniji oblik zbog povećane erozije, što će im dati još više piramidalniji oblik, te ravnije stranice. U ovom slučaju treba obratiti pažnju na tip drenaže brda. Detaljnijim pogledom se mogu primjetiti jaruge na svim stranama brda, što se stručno naziva radijalnom drenažom. 

Čak i erodirane piramide dobro čuvaju svoj oblik i radijalna drenaža nije toliko zastupljena 

Na topografskoj karti Visočice vidimo samo dva drenažna smjera (plava boja), i to samo na erodiranim stranama. Očuvane strane uzvišenja nemaju vidljive oblike drenaže.

U zonama rasjedanja često dolaze do vrlo izjašnjene granice izmeu masiva i doline, pogotovo ako je u relativno blizoj geološkog prošlosti došlo do rasjedanja u toj zoni. Na gore navedenom primjeru se može uočiti da neposredno iznad zone rasjedanja, planine često stvaraju trouglaste oblike. Ovo je uzrokovano pomjeranjem tla na rasjednoj zoni, te stvaranjem brana, odnosno pomjeranjem naplavnih zona sedimenata (aluvijalnih lepeza) i erozivnih jaruga. Ove pojave prouzrokovaće trouglaste oblike na strani planine najbližoj rasjedu, te promatraču sa zemlje učiniće se piramidalnim oblikom.  

Ovo NIJE piramida već trouglasta strana u blizini rasjedne zone (vidi zračnu sliku gore), takoer treba primjetiti radijalnu drenažu. Mjesto: Cortez, Nevada: test-zona za geomorfološko ispitivanje Visočice i Plješevice putem satelitskih snimaka. 

Sedimentarna breča	Visočka breča

Na ovom primjeru ćemo pokazati šta zapravo čini erozija. Uzimamo naprimjer dva brda koja imaju strukturu, oblik (kupast) i veličinu sličnu bosanskoj Visočici. Naime, oba brda su približno iste visine (200-ak metara) I sastavljena su uglavnom od sedimentarnih breča i konglomerata (vidi sliku).  

Sierra Del Carmen,  CA	Visočica, BiH

Brdo na lijevoj strani nalazi se u zoni koja nema rasprostranjenu vegetaciju ali prima poprilično značajnu količinu zimskih padavina. Uzvišenje je otprilike istih dimenzija, strukture, oblika, geološke grae i godina kao i Visočica. Vrlo je lako uočiti da je brdo prtrpjelo značajnu eroziju u usporedbi sa Visočicom, koja je erodirana uglavnom na prilaznoj strani. Dakle, za neki vid prirodnog brda, sastavljenog od relativno malo-kohezivne breče, očekuje se da će doći do vrlo brze erozije.

Jackass Hill, OR	Visočica, BiH

Ova usporedba je sa brdom sličnog oblika, sedimentarne grae i klime. Ovdje se vidi da je erozija daleko blaža, te da vegetacija definitivno usporava rušenje strana, meutim, isto tako je uočljivo da u prirodnoj strukturi opet dolazi do nejednakog oblikovanja strana. Takoer uočljivo je da često dolazi do grananja strana (krajna lijeva strana), osim standardnih (očekivanih) četiri stranice piramide. 

Mada su geomorfne karakteristike katkada teško uočljive, predstavljaju dobar putokaz ka detaljnijoj obradi terena, odnosno utvrivanje geološke strukture. U prirodnim pojavama sedimentarnih brda i brežuljaka očekuje se da će naslage biti nejednake debljine i vezane za promjene u sedimentarnom okruženju. U umjetnoj strukturi, rijetko kada ima kaotične organizacije, i svi nivoi su ukomponovani namjenski.

Prikaz sedimentarne strukture gore prikazanog brda – uočljive su različite naslage (kaotična struktura). 

Dopuna – neke od Bosanskih uzvišenja poslatih kao “potencijalne” piramide:

Vulkansko uzvišenje

Najvjerovatnije sedimentarnog porjekla